Festival traminca | 24 SATA – Festival traminca – vatromet okusa očekuje se na Principovcu
17716
post-template-default,single,single-post,postid-17716,single-format-standard,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-child-theme-ver-1.0.0,qode-theme-ver-13.2,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-5.4.5,vc_responsive

24 SATA – Festival traminca – vatromet okusa očekuje se na Principovcu

24 SATA – Festival traminca – vatromet okusa očekuje se na Principovcu

Čak 87 traminaca bilo je na ocjenjivanju uoči iločkog Festivala vina od ove sorte. Prvak je Požežanin Ante Miličević, čiji je vinograd u Kutjevu

Sedam platinastih medalja, što znači 95 ili više bodova od 100, te 14 zlatnih, za koje je trebalo 90, osvojili su traminci na dosad najvećem ocjenjivanju u Hrvatskoj koje su u Zagrebu pripremili organizatori Festivala traminca. Bila su 84 uzorka iz Hrvatske, iz gotovo svih vinogorja između Krašića i Iloka, a tri su stigla i iz Mađarske.

Osim nedvojbene kvalitete, pokazali su i široku paletu stilova, od nježnih suhih s iznenađujućom svježinom do slatkih vina izbornih i ledenih berbi. Bili su podijeljeni u pet kategorija: suha, polusuha, jantarna, poluslatka i slatka vina, a najbolju ocjenu dobio je Mirisavi traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. Ante Miličevića iz Požege.

Zavrijedio je vrlo visokih 96,66 bodova i ukupno je najbolje ocijenjeno te prvak u kategoriji predikatnih vina. Među suhima najboljim je proglašen traminac Rosamal iz 2015. iločke Vinarije Papak (95,3 boda), a u konkurenciji polusuhih slavio je Kutjevčanin Ivan Enjingi Izbornom berbom 2009. s 93,3 boda. Najbolji poluslatki traminac dolazi iz iločke Vinarije Trs. Njihova Izborna berba 2016. titulu je osvojila s 96 bodova, i to nakon pripetavanja s tramincem baranjske vinarije Kolar.

Macerirane tramince jantarne boje na ocjenjivanje su poslale vinarije Misna vina, Srđan Barić, Bedekovich, Tomac, Bolfan i Jagunić, a najveću ocjenu, 86,66 bodova, zaslužio je Traminac 2020. Misnih vina iz Trnave, objavio je nakon ocjenjivanja jedan od organizatora Željko Garmaz.

Prvak Ante Miličević po struci je diplomirani inženjer šumarstva pa, kaže, ima i posebnu filozofiju u vinogradu. Smatra da trs nije “slađi što je mlađi”. Dio vinograda posadio je 70-ih godina prošlog stoljeća, ostatak oko 2000. i ne namjerava ga “na silu” obnavljati mlađim trsovima.

– Ne znam je li pametno raditi ovakva vina, zato što dobijem nekoliko stotina litara, a običnih bi bilo 3000. Znam, međutim, da bi bilo bedasto ne napraviti ih kad je godina dobra – priča i dodaje da nagrađeni traminac ima 13,7 posto alkohola te 6,4 grama kiselina i 147 grama neprovrela šećera po litri. Napravio ga je 360 litara, a ljudi ga kupuju uglavnom za deserte na svadbama ili darove.

Traminac spada među najstarije sorte vinove loze koje čovjek uzgaja, a glasovita britanska vinska kritičarka Jancis Robinson u knjizi “Wine Grapes”, u kojoj je sa suradnicima Julijom Harding i Joséom Vouillamozom opisala 1368 sorata vinove loze, predstavlja ga kao savagnin. Tvrdi kako ne potječe iz okolice talijanskoga grada Tramina, po kojemu je dobio danas najčešće korišteni naziv, nego s područja koje obuhvaća sjeveroistočne francuske regije Franche-Comté, Champagne-Ardenne, Lorraine i Alsace te jugozapadne njemačke Rheinland-Pfalz i Baden-Württemberg.

Naziv savagnin danas se koristi u francuskoj vinskoj regiji Jura uz švicarsku granicu, poznatoj po “žutim” vinima proizvedenima oksidativnom metodom. Zahvaljujući utjecaju zraka imaju jedinstvenu boju i arome, a pune ih u boce posebnog oblika u koje stane 0,62 litre. Toliko, prema legendi, ostane od litre vina nakon šest godina i tri mjeseca dozrijevanja u bačvama. Ne spadaju u najpopularnije tramince, ali imaju vjerne obožavatelje.

Najbolja su ona s oznakom Château-Chalon i poprilično su skupa, a u boci odležavaju desetljećima. Savagnin ili traminac u Alsaceu zovu i weissedler, u Njemačkoj fränkisch i frennschen, Švicarskoj heida, Tirolu malvoisie, Mađarskoj fortemint, a u Češkoj brynšt ili prynč. U najbližem je srodstvu, u odnosu roditelj-potomak, s pinotom, i to iz davnog doba otprije nego što je crni pinot prirodno mutirao u sivi i bijeli. Vjerojatno je roditelj sauvignona, što znači i da je djed cabernet sauvignona, a izravni potomci su mu i zeleni silvanac te zeleni veltlinac. Dobar dio vina s ovog ocjenjivanja, a i deseci drugih iz brojnih zemalja koje se tom sortom diče, moći će se kušati na 3. Festivalu traminca 21. i 22. svibnja na imanju Principovac u Iloku.

Tekst: Ivo Kozarčanin / 24sata.hr

Tags: